I ako se u javnosti juče govorilo drugačije, da je pored srbije Spajić mislio na Albaniju, prema pouzdanim informacijama našeg lista, premijerova poruka odnosila se na djelovanje zvaničnika Beograda i Zagreba, ali premijer nije naveo njihova imena niti precizirao kakva je uloga dvije države u operacijama na koje je upozorio.
On je juče saopštio da postoje ozbiljne bezbjednosne operativne informacije da će najavljeno zatvaranje novih pregovaračkih poglavlja biti praćeno koordinisanim hibridnim djelovanjem, u koje su, prema njegovim riječima, uključeni zvaničnici najmanje dvije države iz regiona.
– Prema našim saznanjima, takve aktivnosti imaju za cilj destabilizaciju Crne Gore, uz očekivanu podršku pojedinih političkih aktera i dijela medijske scene u našoj zemlji. Znamo za ove namjere i svjesni smo njihovog cilja. Pokušaji destabilizacije neće promijeniti naš kurs niti zaustaviti evropski put Crne Gore, koji je veći od dnevnog interesa bilo koje političke strukture – napisao je Spajić na društvenoj mreži „Iks“.
Njegova poruka dolazi u trenutku kada Crna Gora pokušava da ubrza zatvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja, dok odnose sa Hrvatskom i dalje opterećuje niz otvorenih pitanja. Kao članica Evropske unije, Hrvatska može neposredno uticati na dinamiku crnogorskih pristupnih pregovora, budući da se odluke o privremenom zatvaranju poglavlja donose konsenzusom država članica.
Najkrupniji sporovi Podgorice i Zagreba odnose se na razgraničenje na Prevlaci i vlasništvo nad školskim brodom „Jadran“. Hrvatska od Crne Gore traži i rješavanje pitanja obeštećenja nekadašnjih logoraša, nastavak potrage za nestalim osobama, procesuiranje ratnih zločina i rješavanje imovinsko-pravnih zahtjeva hrvatskih državljana.
Na spisku zahtjeva Zagreba nalaze se i očuvanje spomen-ploče u Morinju, kao i promjena imena bazena u Kotoru, koji nosi ime proslavljenog vaterpoliste Zorana Gopčevića. Odnose dvije države dodatno je opteretilo usvajanje Rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen u Skupštini Crne Gore.
Hrvatska je ranije poručila da rješavanje otvorenih pitanja smatra neophodnim za završetak crnogorskih pregovora sa Evropskom unijom. Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore, sa druge strane, saopštilo je da se razgovori vode uz poštovanje nacionalnih interesa i državnog dostojanstva, kao i da će, ukoliko bilateralni dogovor ne bude moguć, ostati mogućnost obraćanja međunarodnim mehanizmima.
Spajić nije objavio detalje operativnih informacija niti dokaze o konkretnim aktivnostima zvaničnika Srbije i Hrvatske. Njegovo upozorenje, međutim, ukazuje da u Vladi procjenjuju da bi pritisci iz regiona mogli biti pojačani upravo u završnici pristupnih pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom.
Izvor: Dan
