VLADA POSTAJE GENERATOR KRIZE LIKVIDNOSTI U SISTEMU, saopštio je na X-u predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević.
Kako navodi, zbog posljedica populističkih odluka da se plate u Crnoj Gori povećanju ukidanjem doprinosa za zdravstvo, drastičnim smanjenjem doprinosa za PIO, nekontrolisanog zapošljavanja partijskih kadrova u javnom sektoru, povećanju zarada u javnom sektoru, povećanju troškova za zarade u privatnom sektoru za 55% (a povećanje produktivnosti za samo 13%), eksplozija neproduktivne javne potrošnje (nabavke auta, troškovi komunikacija, službenih putovanja, dodatnih angažmana po Ugovoru o radu, dnevnica, hrane i pića.
Dalje dodaje, nepotrebnih kupovina, opreme, troškova zakupa i kupovine poslovnog prostora, namještaja, nekontrolisana potrošnja diplomatskih predstavništava po svijetu, nenamjenska potrošnja iz programskih budžeta….) , rast troškova za socijalna davanja ( koja u minimalnom procentu idu ka stvrano socijalno ugroženim stanovnicima, a ostalo se koristi za političke kampanje i jeftinu demagogiju), nekontrolisanih troškova zdravstenog sistema koje definiše i kontroliše DPS monopolska firma GLOSARIJ, a ne Vlada Crne Gore, budžet se nalazi u kritičnoj situaciji sa aspekta LIKVIDNOSTI.
„Naime, ukupni prosječni mjesečni prihodi budžeta su oko 230 miliona EUR, a troškovi isplata za bruto plate, penzije, socijalu i zdravstvo su prosječno 238 mil EUR. Znači budžetu mjesečno nedostaje oko 8 mil Eur da bi pokrio samo ove mandatorne troškove ( fiksni troškovi koji se moraju isplatiti SVAKOG mjeseca) . U praksi ovo znači da Ministarstvo finansija mora svake nedjelje da na računu između 70-90 mil eur da bi se iplatile ove 4 velike fakture.
To znači da se sa računa budžeta čiste sva sredstva koja se uplate kao prihodi od poreza, doprinosa, carina, akciza. I to SVAKE nedelje. Ministarstvo je zbog sezonskog karaktera visine prihoda i fiksnih rashoda ( koji su isti za svaki mjesec) prinuđeno da uzima kratkoročne pozajmice od poslovnih banaka sa visokim kamatama.
Kao posljedicu ove primarne nelikvidnosti i deficita, ministarstvo finansija je prinuđeno da kasni sa ostalim plaćanjima: izvođenje radova kroz kapitalni budžet, dostavljenje robe i usluge, isplate po obavljenim tenderima iz javnih nabavki, subvencije, druge troškove iz programskih budžeta.
Vlada kasni sa plaćanjima. Kašnienja su već dostigla zabrinjavajuće razmjere jer šire virus nelikvidnosti u privredu drzave. Dobavljači kasne sa isplatama svojih obaveza ( dobavljačima, bankama, poreskoj upravi, zapsolenima …), banke kasne sa naplatama kredita…“, naveo je on.
Dodaje da se đavolji krug nelikvidnosti zatvorio.
„On je već vidljiv kroz rast ukupnog iznosa blokada i broja blokiranih firmi. Najveći dug je prema državi i poreskoj upravi. Dug se uvećan vratio tamo gdje je i nastao. U Vladu. Broj blokiranih firmi i preduzetnika povećan je za više od 2,2 hiljade u odnosu na kraj 2020. godine, dok je iznos blokiranog duga dupliran i veći za gotovo 750 miliona eura.
Prema podacima Centralne banke Crne Gore (CBCG), na kraju avgusta 2025. godine bilo je 21,1 hiljada preduzeća sa blokiranim računima, sa ukupnim dugom od 1,52 mlrd eura. Za poređenje, na kraju decembra 2020. u blokadi je bilo 18,85 hiljada preduzeća i preduzetnika, sa ukupnim dugom od 771,21 milion eura. Život na tuđi račun, na dug i inflaciju se privodi kraju. Stižu računi. I loše vijesti. Nema više obećanja o povećanju zarada i penzija.
Do izbora će se vjerovatno zaduženjima i povećanjem poreza, akciza održavati privid stabilnosti. Nakon izbora loše vijesti o recesiji, deficitima i dužničkoj krizi. Smanjenja plata, penzija i otpuštanja“, naveo je Medojević.
Borba
