Kako se navodi u saopštenju koje potpisuje predsjednik Upravnog odbora Stevo Muk, predložene izmjene imaju za cilj unapređenje institucionalnih mehanizama provjere, prevenciju rizika po nepristrasnost i nezavisnost tužilačke funkcije, kao i dodatno jačanje povjerenja javnosti u pravosudni sistem Crne Gore.
“Jedan od ključnih predloga odnosi se na uvođenje prethodne bezbjednosne provjere kandidata za državne tužioce. Predviđeno je da Tužilački savjet po službenoj dužnosti zatraži sprovođenje provjere od nadležnog organa, uz jasno definisane rokove i obaveze postupanja. Kandidat koji ne pristupi provjeri ili odbije da pruži tražene informacije smatralo bi se da je odustao od prijave, čime se sprečava odugovlačenje postupka i obezbjeđuje jednak tretman svih učesnika. Konačnu odluku o postojanju bezbjednosnih prepreka donosio bi Tužilački savjet, čime se jača institucionalna ravnoteža i poštuje ustavni položaj ovog organa”, navode u saopštenju.
Prema njihovim riječima, za punu primjenu predloženog rješenja, neophodna je izmjena postojećih zakona ili donošenje posebnog zakona o bezbjednosnim provjerama, po ugledu na iskustva zemalja Evropske unije.
Institut alternativa je predložio i uvođenje obavezne provjere prihoda i imovine kandidata za državne tužioce već u fazi prijave na javni oglas, kao i dubinsku provjeru u postupcima napredovanja.
“Ovim rješenjem omogućava se blagovremena procjena integriteta kandidata i identifikovanje potencijalnih rizika od sukoba interesa ili korupcije, u skladu sa savremenim standardima transparentnosti i odgovornosti javnih funkcionera. Predložene izmjene uključuju i neophodno usklađivanje Zakona o sprečavanju korupcije kako bi se obaveza podnošenja izvještaja o prihodima i imovini odnosila i na kandidate za tužilačke funkcije”, dodaju u saopštenju.
Institut Alternativa predlaže uvođenje zakonske obaveze državnih tužilaca da prijavljuju događaje i okolnosti koji mogu ugroziti njihovu nezavisnost, nepristrasnost ili integritet, odnosno narušiti povjerenje javnosti u rad državnog tužilaštva.
“Predložena norma obuhvata, između ostalog, pokušaje uticaja i pritiska, komunikaciju sa licima protiv kojih se vode postupci, nuđenje poklona ili drugih koristi, uspostavljanje finansijskih ili poslovnih odnosa sa rizičnim licima, kao i druge situacije koje bi objektivno mogle dovesti u pitanje percepciju nepristrasnosti. Predloženim rješenjima uvodi se disciplinska odgovornost u slučajevima neprijavljivanja događaja od značaja za integritet, uz razlikovanje lakših i težih povreda dužnosti, u zavisnosti od posljedica po ugled državnog tužilaštva. Istovremeno, naglašeno je da samo prijavljivanje rizičnih okolnosti ne predstavlja priznanje odgovornosti, već instrument prevencije i zaštite profesionalnog integriteta”, kazali su iz Instituta alternativa.
Predlozi Instituta alternativa, zaključuju, mogu unaprijediti transparentnost postupaka izbora i napredovanja, i doprinijeti stvaranju otpornijeg i kredibilnijeg državnog tužilaštva.
