To navodi profesor međunarodnih odnosa iz Katalonije i nekadašnji član Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope Žordi Šukla.
On je, u razgovoru za Pobjedu ocijenio da, kada je posrijedi proširenje Unije, termin „pozitivno raspoloženje“ koji se trenutno koristi, nije prava riječ.
– Rad u toku je pravi koncept sa ovih 14 zatvorenih poglavlja u okviru ukupnih pregovora Crne Gore – ističe Šukla.
Ponovio je da je uvjeren da Crna Gora potrebna Evropskoj uniji, ali i naglasio da sama Unija, u geopolitičkom smislu, mora da stabilizuje politiku susjedstva.
– To znači da mora da donese jasne i dalekosežne odluke o Zapadnom Balkanu i drugim granicama, posebno kada je riječ Moldaviji. Potreban je poseban pristup i status za Ukrajinu – smatra on.
Ističe i kako, geopolitički gledano, Evropa više nema pravo da govori o zamoru od proširenja i nekim, kako je rekao, birokratskim konceptima.
– Jer sada živimo u drugačijem svijetu. Nalazimo se u procesu rekonfiguracije svijeta. Prvi put od Drugog svjetskog rata, Evropa ima svijest o tome da ne može stopostotno da živi oslonjena na jednu od dvije prijestonice Hladnog rata. Ni na jednu, ni na drugu – naglašava Šukla.
Zato, dodaje on, Evropa mora da produbi i proširi integraciju.
– A među svim kandidatima jasno je da će sljedeća biti Crna Gora. I nadam se da će to biti za dvije godine – kaže Šukla.
Govoreći o ostalim državama Zapadnog Balkana, sagovornik Pobjede smatra da Albanija ima jasno otvoren pravac ka Evropskoj uniji i najveću stopu podrške za integraciju među građanima.
– Čak i veću nego u Crnoj Gori – navodi on.
Kada je riječ o Srbiji, Šukla ističe kako je ona „suspendovana zbog trenutne realnosti“.
– Srbija mora da donese odluku o svojoj budućnosti. Ne smije praviti greške poput one koju je Ukrajina napravila 2014. godine pokušavajući da igra u dvije sobe, odnosno da sjedi na dvije stolice. Igrati i s jednima i s drugima je, u aktuelnoj geopolitičkoj dinamici, nemoguće. Dovoljno je pogledati razvoj krize u Ukrajini 2014. godine. Srbija mora da razumije posljedice ove dvostruke krize. Veoma je važno pratiti razvoj događaja u Ukrajini, jer bi to moglo biti upozorenje za Srbe – naglašava Šukla.
Govoreći o Kosovu, Šukla navodi da kao Španac ima pomalo „nepromišljeno mišljenje“ o toj zemlji.
– Mogu samo da naglasim da je posljednja dužnost bivšeg visokog predstavnika Evropske unije Žozepa Borelja, koji je takođe Španac i Katalonac, bila pokušaj pronalaženja kompromisa u razgovorima između Prištine i Beograda. Mislim da je to veoma pozitivno i da je to budućnost – kazao je Šukla.
On poručuje i kako, u integracionom kontekstu Zapadnog Balkana, ne možemo govoriti o proširenju Evropske unije jer je taj region, objašnjava on, već okružen država članicama, poput Grčke, Bugarske, Rumunije i Hrvatske.
– Dakle, to nije proširenje. To je konsolidacija. To je jedina moguća opcija. Ta opcija nije neutralnost, niti igranje dvostruke igre – zaključio je Šukla.
Zapadni Balkan je vještački koncept
Žordi Šukla jedan je od autora knjige „Geopolitika i demokratija na terenu“ koju je pisao u saradnji sa nekadašnjim šefovima diplomatija Crne Gore, Hrvatske i Izraela, Gruzije i Švedske Miodragom Vlahovićem, Vesnom Pusić, Šlomom Ben Amijem, Tinatinom Kidašeli i Sesilijom Malstrom.
U tom kontekstu, Šukla kaže kako je riječ o „knjizi bez talenta“.
– Ne za mene, već za ostale autore, jer im je svima zajedničko to što su svi bivši ministri inostranih poslova svojih zemalja. Pozvao sam ih u svojstvu bivšeg političara, a sada profesora međunarodnih odnosa, da iznesu svoja svjedočenja, ne o diplomatiji u teorijskom smislu, već na terenu, odnosno o praktičnom pristupu diplomatiji i načinu upravljanja kategorijama i realnostima diplomatije. Izrael nije laka zemlja kada je riječ o diplomatiji, kao što ni Hrvatska i kraj Jugoslavije nijesu laki za razgovor. Sesilija Malmstrom je bila uključena kao evropska komesarka za pitanja granica i granične politike Evropske unije, a Crna Gora sada obilježava 20. godišnjicu svoje nezavisnosti – navodi Šukla.
Dodaje i kako ima posebno interesovanje za dva dijela Evrope.
– Jedan je Balkan, odnosno takozvani Zapadni Balkan, što smatram vještačkim konceptom. Drugi je Južni Kavkaz. Upravo Tinati Kidašeli, kao bivša ministarka Gruzije, predstavlja dobro svjedočanstvo Južnog Kavkaza – objasnio je Šukla.
Izvor: Pobjeda
