Sadržaj
Ono što ovu aferu čini posebno značajnom za Hrvatsku jeste činjenica da je kompanija ALTA Retail, povezana sa Macurom, neposredno prije izbijanja afere zaključila veliki poslovni aranžman sa Fortenova grupom, čija je ključna vlasnička figura hrvatski biznismen Pavao Vujnovac.
Afera ALTA banke, u čijem je središtu srpski biznismen Davor Macura, dobija sve izraženiju regionalnu dimenziju, nakon što je hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić u svojim najnovijim javnim istupima otvorio pitanje mogućih političkih i finansijskih veza između Macurinih poslovnih struktura, hrvatskog preduzetnika Pavla Vujnovca, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i političkih vrhova Srbije i Hrvatske. U fokusu njegovih tvrdnji nalazi se kupovina Fortenovinog maloprodajnog poslovanja u Srbiji, realizovana svega nekoliko sedmica prije izbijanja bankarske afere koja je dovela do pokretanja istrage protiv Macure koji se trenutno nalazi u istražnom zatvoru.
Margetić u emisiji „Balkan Rules Podcast“, objavljenoj 2. novembra 2026. godine, prema dostupnom prikazu njegovih istupa, slučaj ALTA banke ne posmatra kao izolovanu finansijsku aferu, već kao mogući dio šireg sistema političkih i poslovnih odnosa koji povezuje Beograd, Banju Luku, Zagreb i Ljubljanu.
U njegovoj interpretaciji, posebno mjesto zauzimaju odnosi bivšeg predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, odnosno pitanje da li se iza njihovih javnih političkih neslaganja istovremeno odvijaju poslovne operacije u kojima učestvuju kompanije i pojedinci povezani sa političkim centrima moći.
Takvu tezu Margetić zasniva, između ostalog, na poslovnim transakcijama Macurine grupacije, njenim regionalnim kontaktima i kupovini značajnog dijela poslovanja hrvatske Fortenova grupe.
ODUZETA DOZVOLA
Slučaj je dobio novu težinu nakon što je Narodna banka Srbije krajem oktobra 2026. godine oduzela dozvolu za rad ALTA banci, dok je početkom novembra Davor Macura obuhvaćen istragom Javnog tužilaštva za organizovani kriminal.
Prema navodima tužilaštva, Macura i još dvije osobe osumnjičeni su za nezakonito iznošenje novca iz bankarskog trezora, pri čemu se sumnja da je pribavljena protivpravna imovinska korist od približno 45 milijardi dinara, odnosno oko 383 miliona eura. Riječ je o sumnjama koje tek treba dokazati u odgovarajućem sudskom postupku.
Ono što ovu aferu čini posebno značajnom za Hrvatsku jeste činjenica da je kompanija ALTA Retail, povezana sa Macurom, neposredno prije izbijanja afere zaključila veliki poslovni aranžman sa Fortenova grupom, čija je ključna vlasnička figura hrvatski biznismen Pavao Vujnovac.
U septembru 2026. godine zaključen je ugovor o prodaji pet privrednih društava koja su poslovala u Srbiji, uključujući IDEA markete, ENNA Fruit Grocka, Super karticu, M-Profil SPV i mStart Business Solutions. Transakcija je formalno završena 12. oktobra, kada su navedena društva prešla u vlasništvo ALTA Retaila.
Time je Macurina poslovna grupacija preuzela značajan maloprodajni sistem sa stotinama prodajnih objekata i hiljadama zaposlenih, čime je dodatno proširila svoje prisustvo u srpskoj privredi.
Prema medijskim informacijama, vrijednost kupoprodaje procjenjivana je na približno 40 miliona eura, uz preuzimanje oko 100 miliona eura postojećih obaveza povezanih sa poslovanjem preuzetih društava. Međutim, zvanični finansijski uslovi ugovora nijesu javno objavljeni, a Fortenova nije potvrdila sve iznose koji su se pojavili u medijima.
Upravo ova transakcija predstavlja jednu od centralnih tačaka Margetićevih najnovijih tvrdnji.
On problematizuje okolnosti pod kojima je Macurina kompanija preuzela tako veliki poslovni sistem, posebno imajući u vidu činjenicu da je ALTA Retail osnovana tek 24. marta 2026. godine, svega nekoliko mjeseci prije zaključenja ugovora sa Fortenovom.
Prema dostupnim poslovnim podacima navedenim u medijskim izvještajima, jedini vlasnik kompanije je Davor Macura, dok je za direktora registrovana Branislava Kosovac. Registrovani osnovni kapital iznosio je 77.777 dinara, odnosno približno 663 eura.
Margetić ovaj podatak koristi kao jedan od razloga za postavljanje pitanja o stvarnoj finansijskoj sposobnosti kupca i porijeklu sredstava korišćenih za akviziciju.
Međutim, mali registrovani osnovni kapital sam po sebi ne predstavlja dokaz nepravilnosti.
Posebnu pažnju izazvao je odgovor Fortenova grupe hrvatskim medijima početkom novembra 2026. godine. Kompanija je potvrdila da je prodaja završena 12. oktobra, ali nije objavila koliko je novca stvarno isplaćeno, kakva je bila dinamika plaćanja niti da li je kupac koristio kreditna sredstva.
Fortenova je takođe navela da joj nije poznato da li je ALTA banka učestvovala u finansiranju transakcije na strani kupca, te da sama nema poslovne odnose sa tom bankom.
Ovakav odgovor ne predstavlja dokaz bilo kakve nezakonitosti, ali pokazuje da ključni detalji finansiranja nijesu javno poznati.
NEDOVOLJNA TRANSPARENTNOST
Za Margetića je upravo nedovoljna transparentnost finansijskog dijela transakcije povod za dodatna pitanja o odnosima Macure i Vujnovca, ali i o mogućem širem političkom kontekstu u kojem je kupovina realizovana.
Njegovi najnoviji istupi posebno su usmjereni na HDZ i premijera Andreja Plenkovića, za čije političke strukture iznosi tvrdnje da su mogle imati ulogu u stvaranju institucionalnog i poslovnog ambijenta koji je omogućavao određene regionalne finansijske operacije.
Margetić tako nastoji da poslovni odnos Macure i Vujnovca poveže sa političkim odnosima Vučića i Plenkovića, postavljajući pitanje da li su pojedini veliki poslovni aranžmani rezultat isključivo tržišnih interesa ili su se odvijali uz određeni nivo političke podrške.
U toj interpretaciji Vujnovac predstavlja važnu poslovnu kariku, dok se HDZ pojavljuje kao politički faktor čiju potencijalnu povezanost sa navedenim poslovima Margetić smatra potrebnim dodatno istražiti.
Ipak, treba naglasiti da do sada nijesu predstavljeni javno provjerljivi dokazi da su Andrej Plenković, HDZ ili Pavao Vujnovac učestvovali u nezakonitim finansijskim operacijama koje su predmet istrage protiv Davora Macure. Sama činjenica da je Fortenova prodala svoje poslovanje Macurinoj kompaniji ne dokazuje političko pogodovanje, pranje novca ili koordinaciju između državnih vrhova.
Važan aspekt Margetićevih objava odnosi se i na njegove ranije tvrdnje o prekograničnom transportu gotovine i finansijskim tokovima između Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
On je, prema dostavljenom prikazu, posebno ukazivao na navodni slučaj prenosa dva miliona eura preko hrvatske granice u julu 2024. godine, dovodeći taj događaj u vezu sa širim mrežama poslovnih i finansijskih interesa.
U istom kontekstu pominjao je Zvonka Veselinovića, kompaniju Drvo Export, pojedine poslovne aranžmane u Republici Srpskoj, kao i ulaganja povezana sa Jahorinom i Sutjeskom.
Margetić tvrdi da je o dijelu tih događaja obavještavao nadležne institucije i podnosio prijave, ali je za ocjenu vjerodostojnosti njegovih navoda neophodno pribaviti odgovarajuću dokumentaciju carinskih organa, finansijsko-obavještajnih službi i nadležnih tužilaštava.
FINANSIJSKI TOKOVI
Posebno je značajno što se pitanje finansijskih tokova otvara u trenutku kada istraga u Srbiji obuhvata izuzetno veliki iznos novca.
Ukoliko se u postupku utvrdi da su sredstva nezakonito iznošena iz ALTA banke, naredno pitanje biće gdje su završila, kroz koje su finansijske kanale prolazila i da li su korišćena za kupovinu imovine ili finansiranje drugih poslovnih aktivnosti.
Upravo tu Margetić smješta svoju tezu o regionalnoj dimenziji afere.
Prema njegovom tumačenju, finansijske operacije povezane sa Macurinim poslovnim sistemom potrebno je posmatrati u kontekstu regionalnih investicija, odnosa velikih kompanija i mogućih kontakata sa političkim strukturama.
Istovremeno, dodatna pitanja otvorili su medijski izvještaji o stanju gotovine u ALTA banci neposredno prije oduzimanja dozvole za rad.
Prema istraživanju BIRN-a od 4. novembra, banka je krajem septembra prijavila gotovo 60 milijardi dinara gotovine, što je podstaklo pitanja o tome da li se evidentirani iznosi u poslovnim knjigama poklapaju sa stvarnim stanjem sredstava.
Ako bi se tokom istrage utvrdile nepravilnosti u evidentiranju ili raspolaganju gotovinom, to bi moglo dodatno proširiti predmet ispitivanja. Ipak, ni takav nalaz ne bi automatski dokazao postojanje nezakonitih finansijskih tokova prema Hrvatskoj.
Hrvatska dimenzija slučaja, međutim, već postoji na nivou potvrđenih poslovnih odnosa.
Kupovina Fortenovinog maloprodajnog sistema pokazuje da se Macurina poslovna ekspanzija nije odvijala isključivo unutar srpskog bankarskog i privrednog prostora, već da je uključivala i značajne transakcije sa hrvatskim kompanijama.
U političkom smislu, Margetićeve tvrdnje otvaraju dodatno osjetljivo pitanje odnosa između velikih poslovnih sistema i vladajućih političkih struktura u Srbiji i Hrvatskoj.
Njegova interpretacija polazi od pretpostavke da javno izraženi politički sukobi Beograda i Zagreba ne moraju nužno isključivati postojanje poslovnih interesa koji povezuju pojedine aktere sa obje strane .
Afera ALTA banke tako sve više dobija karakter regionalnog finansijskog pitanja, pri čemu se hrvatski dio slučaja zasniva na potvrđenoj velikoj poslovnoj transakciji, dok Margetićeve tvrdnje o političkoj povezanosti Macure, Vujnovca, HDZ-a, Vučića i Plenkovića ostaju predmet daljih provjera.
Ključno pitanje koje tek treba razjasniti jeste da li je kupovina Fortenovinog poslovanja u Srbiji bila uobičajena komercijalna akvizicija finansirana zakonitim sredstvima ili postoje dokazi koji bi opravdali proširenje istrage na finansijske tokove povezane sa tom transakcijom.
Od odgovora na pitanje porijekla novca zavisiće i da li će slučaj Macura ostati prvenstveno bankarska afera u Srbiji ili će dobiti širu pravosudnu dimenziju koja obuhvata i Hrvatsku ali i Crnu Goru.
Pobjeda
