Antarktik je zemlja, ne samo leda, već i vatre. Naučnici zato istražuju neposredne i dugoročne prijetnje smještene u dvije najveće magmatske „Pandorine kutije” na kontinentu. Više od 100 vulkana krije se ispod ledenog pokrivača Antartika, a istraživači traže podatke koliko bi topljenje leda moglo da utiče na njihovu aktivnost.
Erebus, 3.800 metara visoka planina smještena je samo 40 kilometara od stanice Mekmurdo, najveće istraživačke baze na Antarktiku, prenosi rts.rs.
Drugi, Maunt Vejš, dao je uznemirujuće nagovještaje da je gubitak leda pokrenuo erupcije. Sada su istraživači usmjerili pažnju na oba vrha kako bi što više saznali o neposrednim i dugoročnim prijetnjama.
Senzori koji su postavljeni ovog mjeseca duž oboda Erebusa mogli bi da pomognu istraživačima da shvate prijetnju koju aktivni vulkan predstavlja za Mekmurdo i novozelandsku bazu Skot u blizini.
Planina Erebus inače svakoga dana izbaci oko 80 grama zlata u hladan vazduh Antarktika.
Planirana terenska kampanja ovog mjeseca za Vejš će istražiti moguće uticaje klimatskih promjena koje mogu ponovo da probude vulkane vezane za led, čiji bi vrući, eruptivni udari mogli da ubrzaju gubitak leda u novoj, opasnoj povratnoj informaciji.
„To je značajna opasnost“, kaže Metju Cimerer, geohronolog sa Instituta za rudarstvo i tehnologiju u Novom Meksiku (NMT).
Erebus je udaljen samo 20 minuta vožnje helikopterom od Mekmurda, tako da su naučnici od šezdesetih proučavali vulkan i rezervoare lave koji vijugaju kroz njega, povremeno izbacujući „bombe“ rastopljenih stijena.
„Seizmometri postavljeni u blizini vrha otkrili su mnogo o Erebusovom plitkom vodovodu od magme. Ali jaki vjetrovi su poremetili instrumente na šum dublje magme. Tražimo vrh magmatskog sistema koji se proteže možda 150 kilometara u unutrašnjosti“, kaže Rik Aster, geofizičar sa Državnog univerziteta Kolorado.
Istraživački tim je prošlog mjeseca doletio u Erebus kako bi počeo da zakopava novi set seizmometara koji će biti zaštićeni od buke koju proizvodi vjetar.
„Nije bilo lako. Kompresor od pola tone koji je bio potreban za pogon velike pneumatske bušilice tima bio je pretežak za njihov helikopter. Dakle, nakon što su se prilagodili razređenom vazduhu blizu vrha, tehničari su počeli da kopaju prvu od četiri rupe, svaka duboke metar, lopatama i ručnim bušilicama. Jednog dana temperatura je bila na -59 Celzijusovih stepeni“, kaže Glen Matioli, potpredsjednik za instrumentaciju u konzorcijumu EarthScope, koji upravlja mrežom seizmometara.
Zaštićeni od vjetra, seizmometri će prenositi svoje podatke u realnom vremenu i funkcionisati kroz mrak antarktičke zime, omogućavajući kontinuirano praćenje opasnosti.
Vulkani rijetko imaju otvoreno jezero lave tokom dužeg vremenskog perioda, a kamoli decenijama, kao Erebus. Ali kada se to desi, smatra se da to djeluje kao ventil za otpuštanje, sprečavajući stvaranje pritiska.
“Erebus nam pomaže da razumijemo kako bi aktivnosti drugih vulkana u regionu mogle da izgledaju“, smatraju istraživači.
Ovog mjeseca, istraživači se spremaju za povratak u oblast Vejša tražeći još stijena i podataka. Tim se nada da će posjetiti druge vulkane u narednim godinama kako bi istraživanje o uticaju topljenja leda bilo obuhvatnije.
Još je nejasno koliko bi brzo vulkani reagovali na smanjenje ledenog pokrivača, a jedan vulkan koji eruptira ispod leda ne bi prouzrokovao dodatno topljenje. Ali, ako bi se to dogodilo sa velikim brojem vulkana, utvrdila bi se povratna sprega sa gubitkom leda, što dovodi i do posljedičnog porasta nivoa mora.
„Ako je tako, emisije gasova sa efektom staklene bašte mogu tako uticati čak i na najudaljenije vulkane na planeti – što bi zauzvrat moglo uticati na sudbinu čovječanstva”, ističu naučnici.
Izvor: N1
