Iz Udruženja boraca ratova 1990. godine ističu da uprkos lošoj volji i činjenjima koja prema Crnoj Gori u kontinuitetu ispoljava Republika Hrvatska, očekuju da dođe do revidiranja spornog Sporazuma iz 2006. čime bi, mada uz teškoće, došlo na red i procesuiranje ratnih zločina počinjenih nad crnogorskim državljanima, pripadnicima JNA, u Republici Hrvatskoj, BiH i drugim ratovima zahvaćenim lokacijama.
Kako objašnjavaju u saopštenju, postupajući po pritužbi Udruženja boraca Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore dostavio je mišljenje 31. oktobra 2024. godine sa preporukama Vrhovnom državnom tužilaštvu Crne Gore (VDT) da, shodno dostavljenom izvještaju VDT-a “bez odlaganja pristupi izmjeni Sporazuma o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida (Sporazum) iz 2006. godine na način što će se obezbijediti da se odredbe Sporazuma odnose i na crnogorske državljane nad kojima su počinjena krivična djela ratnih zločina i druga krivična djela navedena Sporazumom, od lica koja imaju prebivalište i/ili državljanstvo Republike Hrvatke.
“Na kraju preporuka Zaštitnik je konstatovao da je VDT dužno da, u roku od 30 dana od dana prijema ovog akta dostavi izvještaj o radnjama i mjerama preduzetim radi izvršenja preporuka. Od potpisivanja Sporazuma od strane crnogorske vrhovne državne tužiteljke Vesne Medenice i hrvatskog državnog odvjetnika Mladena Bajića 28. jula 2006. godine Udruženje boraca je, kao teško diskriminatorsku, javno osporavalo tačku 1 poglavlja ‘Područje primjene’ Sporazuma jer kao počinioce izostavlja hrvatske državljane i njihove žrtve crnogorske državljane. Zato kao satisfakciju doživljavamo navode iz zaključne ocjene Zaštitnika da VDT nije osporilo navedenu kvalifikaciju Udruženja boraca već je, postupajući po inicijativi Udruženja boraca i inicijativi Ministarstva pravde od 25. januara 2023. godine, sačinilo nacrt Sporazuma sa Republikom Hrvatskom, odnosno da se planira saradnja i sastanak sa predstavnicima hrvatskog tužilaštva ‘na kome će se predložiti potpisivanje revidiranog sporazuma iz 2006. godine'”, navode u saopštenju koje je potpisao direktor Radan Nikolić.
Dodaju da im nije poznato da li je VDT u ostavljenom roku dostavilo Zaštitniku izvještaj o radnjama i mjerama na izvršenju preporuka Zaštitnika, ali je poznato da je VDT izradilo i usvojilo Strategiju za istraživanje ratnih zločina 2024-2027 i preteći Akcioni plan za godinu 2024-2025. kojim je zacrtana revizija odnosno potpisivanje sporazuma o saradnji između tužilaštava u regionu.
“Takođe je poznato deset hrvatskih uslova ispostavljenih početkom ovog mjeseca Crnoj Gori za ulazak u Evropsku uniju, kao i proslavljanje 33. godišnjice osnivanja zloglasne 72. bojne Vojne policije prije tri dana u Splitu, kojom prilikom je, u prisustvu izaslanika predsjednika, premijera i ministra obrane Republike Hrvatske, prikazan film ‘Istina’ Jakova Sedlara kojim se jednoglasno tvrdi da, osim prekoračenja ovlašćenja u slučajevima stradanja pritvorenih srpskih terorista, u Lori nije bilo ratnog zločina. Udruženje boraca je godinama činilo sve što je moglo da se prijavi i objelodani zastrašujući neljudski udruženi kriminalni poduhvat državnih tužilaca i vrha vlasti Republike Hrvatske i Crne Gore da se ne sazna ništa o surovim ubistvima i posmrtnim ostacima pripadnika JNA iz nikšićko-šavničke i barske grupe, označenim kao ‘Lora 3’. Sa komisijom za humanitarna pitanja i nestala lica SRJ, uspjeli smo da pronađemo njihove posmrtne ostake, sahranimo ih i pozovemo na pravdu kojoj se, poslije promjene vlasti na parlamentarnim izborima 2020. godine priključila zvanična većinska Crna Gora i njene institucije. Tome je značajno doprinio i dokumentarni film TV Nikšić ‘Zlo proljeće ’92’, urađen prije dvije godine uz podršku porodica stradalih vojnika, logoraša Lore i Udruženja boraca”, navode u Udruženju.
Kako napominju, uprkos lošoj volji i činjenjima koja prema Crnoj Gori u kontinuitetu ispoljava Republika Hrvatska, drže mogućim i potrebnim izgradnju međusobnog dobrosusjedstva i optimisti su da će sporni Sporazum biti revidiran i time, mada uz teškoće, doći na red i procesuiranje ratnih zločina počinjenih nad pripadnicima JNA u Republici Hrvatskoj, BiH i drugim ratovima zahvaćenim lokacijama.
