Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu smatra da je veting neophodan, ali da se sa njime kasni jer je stanje u pravosuđu, kako ocjenjuje, zabrinjavajuće.
Da li se pravosudna reforma, odnosno takozvani veting, može sprovesti bez ustavnih promjena, pitanje je koje se posljednjih dana nametnulo u javnosti. Prema mišljenju Ministarstva pravde, taj proces se može realizovati kroz izradu zakona o spoljnoj procjeni integriteta sudija i tužilaca.
Bila bi, kako pišu mediji, formirana komisija koja bi provjeravala imovinu, životni stil i stručnost nosilaca sudsko-tužilačke vlasti.
Nekadašnji predsjednik Ustavnog suda, profesor Blagota Mitrić, za Radio Crne Gore pojašnjava da je prema Ustavu sudijska funkcija stalna, te da se ne može prekinuti donošenjem nekog zakona.
“Sudiji može prestati funkcija ostavkom, znači kada on to zatraži. Zatim kada ispuni uslove za starosnu penziju i treće ako je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora. Iz ovog proizilazi da nikakav zakon ne dolazi u obzir sa kojim bi se uskratila stalnost suijske funkcije, njegova nezavisnost i samostalnost”, rekao je Mitrić.
Rad sudija i do sada je bio pod lupom, ističe Mitrić, tako da veting u tom smislu nije neophodan.
“Nadgledaju rad pojedinih sudija preko takozvanih sudijskih inspekcija i tako dalje, a trebalo je to Ministarstvo pravde, ne znam koji već organ, odmah da provjeri. Stručnost, znanje, profesionalnost, moralnost, što god će, onih sudija koji se za tri godine nisu donijeli prosim”, istakao je Mitrić.
Da je veting potreban i to bez izmjena ustava, ali da se sa njime kasni, ocijenila je Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu.
Za televiziju Vijesti je sopštila da je stanje u pravosuđu zabrinjavajuće.
“Mislim da je to jedan od najvećih prioriteta koje nove vlasti nisu isporučile, a obećale su građanima, jer vi prosto kada vidite šta se sve dešava sa raznoraznim sudskim postupcima, na kraju krajeva građani to kao pojedinci najbolje znaju na nekim svojim primjerima i prosto vidite da nema te pravde, ona nije isporučena”, rekla je Mrdović.
Podsjetimo, vladin predlog za promjenu ustava u Skupštinskoj je proceduri od aprila.
Predložena promjena se, kako je ranije saopšteno, odnosi i na odredbe amandmana 8 i 9, kojima se uređuje sastav Sudskog savjeta i odlučivanje ministra pravde u postupcima disciplinske odgovornosti sudija.
Za ustavne promjene potrebno je da glasa dvije trećine, odnosno 54 poslanika u parlamentu.
Izvor: RTCG
Foto: Pixabay
