U prvoj potvrdi Ukrajine o planu, kancelarija Zelenskog je takođe saopštila da se on „slaže da radi na tačkama plana na način koji bi obezbijedio dostojanstven kraj rata“.
„Spremni smo da konstruktivno sarađujemo s američkom stranom i našim partnerima u Evropi i svijetu tako da rezultat bude mir“, navodi se u saopštenju. „Zelenski očekuje da će u narednim danima razgovarati s… Trampom o raspoloživim diplomatskim mogućnostima i glavnim tačkama koje su potrebne za mir.“
Saopštenje je objavljeno nekoliko sati pošto se ukrajinski lider u Kijevu sastao s grupom visokih oficira Pentagona i američkim sekretarom za vojsku Danijelom Driskolom (Daniel Driscoll).
Ambasada SAD u Kijevu ocijenila je da je sastanak bio „izuzetno konstruktivan“, dodajući da se konačno stvara zamah za dugo očekivani mir.
Uslovi predloženog sporazuma izgleda da prate tvrde zahtjeve koje je Rusija postavila još od početka invazije na Ukrajinu 2022.
Prethodno je u četvrtak ukrajinska premijerka Julija Sviridenko rekla da je pitanje bilateralnog fonda za obnovu – o kome su se Kijev i Vašington složili u aprilu – takođe bilo na dnevnom redu njenih razgovora.
Tačni uslovi prijedloga koji su sastavile SAD nisu jasni i u saopštenju predsjedničkog kabineta nisu izneseni detalji.
Međutim, izvještaji Fajnenšel tajmsa (The Financial Times), Rojtersa (Reuters) i Aksiosa (Axios) navode da plan zahtijeva da Kijev odustane od dijela svoje teritorije i naoružanja, smanji veličinu svojih oružanih snaga i prihvati smanjenje američke vojne pomoći, koja je bila neophodna za borbu protiv ruskih snaga.
Pored toga, stranim trupama ne bi bio dozvoljen ulazak na ukrajinsko tlo, a Kijev više ne bi dobijao oružje dugog dometa.
Zelenski je odbio prethodne zahtjeve Moskve da Ukrajina ustupi teritoriju ili smanji svoje oružane snage, navodeći da bi to samo oslabilo Ukrajinu i da bi time bila ranjiva na novu invaziju u budućnosti.
Analitičari su rekli da je malo vjerovatno da će prijedlog od 28 tačaka naći podršku u Kijevu.
Ipak, Aksios je izvijestio, pozivajući se na neimenovane američke i ukrajinske zvaničnike, da je ukrajinski predsjednik na sastanku djelovao pomirljivije i da je pristao na brzi razvoj plana.
Zelenski je na Telegramu posle sastanka naveo da je Ukrajina spremna za „konstruktivan, iskren i brz“ rad.
Bijela kuća je na brifingu za novinare saopštila da su se američki državni sekretar Marko Rubio (Marco) i američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof (Steve Witkoff) sastali s ukrajinskim zvaničnicima prošle nedjelje kako bi razgovarali o mirovnom planu. Dodala je da američka administracija smatra plan prihvatljivim i za Ukrajinu i za Rusiju.
Rubio je opisao predloženi plan kao „listu potencijalnih ideja za okončanje rata“, sugerišući da bi moglo biti prostora za pregovore.
U videu koji je objavio Kremlj, a na kojem se vidi ruski predsjednik Vladimir Putin kako posjećuje komandni punkt zapadne grupe ruskih snaga, ruski lider je pozvao da se ostvare ciljevi invazije na Ukrajinu.
Boris Bondarev, bivši ruski diplomata koji je podnio ostavku iz protesta zbog invazije na Ukrajinu, doveo je u pitanje da li je Kremlj zaista spreman da pregovara, s obzirom na uslove navodnog sporazuma.
„Moskva je spremna da pregovara od prvog dana rata. Oni to stalno govore, svaki dan. Nema tu ničeg novog. Ali u kakve su pregovore spremni da se uključe“, upitao je Bondarev. „Pregovori poput ovih: razgovor o predaji Ukrajine.“
„O čemu ima da se razgovara kada vam se nudi ista stvar koju Putin govori od početka rata: demilitarizacija Ukrajine, denacifikacija i tako dalje“, dodao je u intervjuu za Karent tajms (Current Time – televizijska i digitalna mreža na ruskom jeziku kojom upravlja RSE).
Prijedlog potencijalno stavlja Zelenskog u težak položaj.
Na bojnom polju, ukrajinske snage se bore da obuzdaju napredovanje veće i bolje opremljene ruske vojske, čak i dok one trpe izuzetne gubitke.
Rusija se približava ključnom gradu Pokrovsku u okviru Putinovog proklamovanog cilja da kontroliše cijeli istočni region Donbasa u Ukrajini.
Rusija takođe napada ukrajinske gradove i njenu energetsku infrastrukturu pred zimu, nastojeći da demorališe već iscrpljene Ukrajince.
Den Frid (Fried), bivši američki diplomata i arhitekta američkih sankcija pošto je Rusija anektirala Krim 2014. godine, rekao je da se navodni sporazum čini kao „užasan plan“.
„S obzirom na prošle obrasce, to bi mogla biti taktika bez osnova“, naveo je on na X. „Uskoro ćemo znati više. Potezi administracije u vezi s Ukrajinom rijetko su toliko loši koliko se strahuje, ali nisu toliko dobri koliko postoje nade.“
Zelenski se sastao s američkim zvaničnicima dok spasilačke službe tragaju za preživjelima posle ruskog napada krstarećom raketom koja je pogodila dvije stambene zgrade u gradu Ternopolju na zapadu Ukrajine, usmrtivši najmanje 26 ljudi i ranivši desetine.
Na unutrašnjem planu Zelenski je politički oslabljen velikim korupcijskim skandalom koji je dotakao neke od njegovih ministara u kabinetu i dugogodišnje poslovne partnere. Ukrajinski poslanici su pozvali Zelenskog da smijeni šefa svog kabineta Andrija Jermaka.
Istraga o korupciji odnosi se na navode da su sredstva namijenjena izgradnji odbrambenih sistema za zaštitu ranjive energetske infrastrukture Ukrajine od ruskih vazdušnih napada preusmjerena kroz provizije političkim insajderima.
Izvor: RSE
