Mihailović je istakao da novi aranžman sa danskom kompanijom Norden, kojim su vozarine za 2027. povećane za 20 odsto, omogućava i primjenu planiranog “Euro modela”, veća primanja pomoraca i redovno održavanje brodova. Istovremeno, rukovodstvo priprema plan restrukturiranja vrijedan između 60 i 70 miliona eura.
– Nakon dužeg niza godina možemo govoriti da kompanija sigurno neće tražiti intervenciju države u narednom periodu i da će samostalno isplatiti anuitete koji dospijevaju u januaru i julu 2027. i januaru 2028. godine – kazao je Mihailović u intervjuu za “Dan”.
•Šta konkretno donosi nastavak saradnje sa danskom kompanijom Norden?
Barska plovidba 99 odsto prihoda ostvaruje izdavanjem brodova “Bar” i “Budva” u vremenski zakup. Ugovori se zaključuju na 10 do 12 mjeseci radi stabilnosti finansiranja. Novim aranžmanom ugovorene su vozarine za 20 odsto veće nego u ovoj godini. Konkretni dnevni iznosi zaštićeni su ugovornom obavezom čuvanja povjerljivih podataka. Očekujemo dodatne prihode od oko 1,65 miliona dolara, zavisno od toga da li će aranžman trajati 10 ili 12 mjeseci. To nam omogućava da akumuliramo sredstva za otplatu tri naredna anuiteta Eksim banci od oko 5,3 miliona dolara, redovno servisiramo i održavamo brodove, isplaćujemo uvećane zarade pomorcima i obezbijedimo sredstva za isplatu zarada prema planiranom “Euro modelu” za 2027. godinu.
•Kako planirate da riješite nagomilane dugove?
Dug prema državi nastao je kada kompanija nije mogla samostalno da otplaćuje kredit, pa je obaveze izmirivala država kao garant. Prvi uslov za rješavanje tog problema jeste stabilna likvidnost, koju smo obezbijedili većim vozarinama. Paralelno radimo na restrukturiranju. Vlasnički odnos je 51 odsto država, a 49 odsto manjinski akcionari. Potreban je kvalitetan plan, uz finansijsko učešće države ili strateškog partnera koji bi zamijenio manjinske akcionare, jer oni nemaju kapacitet da finansiraju obnovu flote. Procjenjujemo da bi za to bilo potrebno 60 do 70 miliona eura.
•Ima li konkretnih rezultata u traženju strateškog partnera?
Sa jednom kompanijom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata usaglasili smo potpisivanje memoranduma o razumijevanju sa Ministarstvom pomorstva, ali je to odloženo zbog rata na Bliskom istoku. Pregovarali smo i sa renomiranom grčkom kompanijom, koja je dostavila predloge saradnje. Obje kompanije sprovele su detaljnu analizu poslovanja i sa našim menadžmentom pripremile modele razvoja. Nakon finansijske stabilizacije u 2027. očekujemo nastavak i konkretizaciju tih aktivnosti.
•U kakvom su stanju brodovi “Bar” i “Budva”?
Oba broda izgrađena su 2014. godine, a 2024. prošli su redovan desetogodišnji remont. Trenutno ispunjavaju kriterijume za pristajanje u svim svjetskim lukama, što nam omogućava ugovaranje visokih vozarina. Ipak, brodovi stare, a tržišni zahtjevi postaju sve stroži. Bez podmlađivanja flote, dugoročna održivost nije realna. Postojeći brodovi mogu poslužiti i kao obezbjeđenje za nabavku novih. Nakon dešavanja sa Crnogorskom plovidbom, pojačali smo nadzor nad kvalitetom održavanja kako bismo izbjegli sličan scenario.
•Kada bi mogle biti obnovljene linije Bar–Bari i Bar–Ankona?
Tokom 2025. godine preko partnera Jadrolinije i Adrija ferisa uspostavili smo sezonske linije Bar–Bari i Bar–Ankona, ali smo ih morali obustaviti zbog problema sa gatom V. Luka Bar radi na sanaciji gata, nakon čega planiramo obnavljanje obje linije. Pregovaramo i o povezivanju sa grčkim gradom Patrom. Nadam se da ćemo, makar tokom sezone, imati intenzivniji saobraćaj i više putnika. Razmatramo i kupovinu feribota uz grejs period, ali isključivo u okviru plana restrukturiranja.
Izvor: Dan
