Prema njenim riječima, iako je riječ o važnom koraku ka ravnopravnom učešću u odlučivanju, podaci pokazuju da formalna zastupljenost još uvijek ne znači i stvarni uticaj, pa je potrebno da, osim na listama, žene budu i u vrhu partija i na mjestima odlučivanja. Osim pitanja položaja žena u politici, prema ocjeni poslance, jedno od ključnih mjerila demokratije ostaju pitanja političke kulture u parlamentu i povjerenja građana u institucije.
Povećanje kvote za žene na izbornim listama sa 30 na 40 odsto prošle godine je inicirala upravo poslanica Andrić, a nakon toga je formalno usvojena kroz izbornu reformu.
– Svjesna sam da kvota, sama po sebi, neće automatski dati punu političku moć ženama, ali isto tako sam sigurna i da bez kvote nema ni stvarnog otvaranja prostora za tu moć. Problem je djelimično i unutar partijskih struktura, zato što žene moraju biti ne samo na listama, nego i u vrhu partija i na mjestima odlučivanja. CeMI je ovih dana upozorio da su kvote povećale prisustvo žena, ali nijesu same po sebi obezbijedile stabilnu i ravnopravnu zastupljenost, jer žene često do mandata dolaze tek naknadno, kroz zamjene, a ne odmah poslije izbora. To znači da formalna zastupljenost ne daje automatski i stvarnu raspodjelu političke moći – kazala je Andrić za “Dan”.
Ističe da ovaj procenat zastupljenosti nije kraj priče, već samo početak ozbiljne promjene i ogroman korak da ta moć uopšte počne da se gradi.
– Povećanje kvote, uz pravilo da svaka treća pozicija pripadne manje zastupljenom polu, važna je i suštinska promjena. ODIHR je za Crnu Goru konstatovao da je jedan od problema to što većina partija ne promoviše učešće žena iznad zakonskog minimuma i preporučio da žene ravnopravno učestvuju i u rukovodstvu partija. Drugim riječima, nije dovoljno da žena bude na listi, već mora biti i na mjestu odlučivanja, u vrhu partije, u odborima, u izvršnoj vlasti i na pozicijama gdje se raspoređuje politička odgovornost. Kvota nije čarobni štapić, ali jeste poluga promjene, iako ne garantuje punu političku moć žena, ali bez nje nema ni minimalne pravednosti u pristupu politici. Stav PES-a je da kvota mora da otvori vrata, kao i da je obaveza partija da ta vrata ne ostanu samo formalno otvorena, nego da žene zaista dobiju prostor u vrhu liste, u partijskim organima i na ključnim funkcijama. To nije samo pitanje ravnopravnosti, nego i kvaliteta demokratije. Vjerujem da ova kvota neće biti plafon, nego prag. Njen smisao nije da žene budu statistika, nego da postanu još snažnije kreatorke politika – istakla je Andrić.
Osim potenciranja pitanja koje se tiče položaja žena u politici, ova poslanica je više puta ukazivala na potrebu podizanja kulture u zakonodavnom domu. Smatra da politička kultura u parlamentu još uvijek nije na nivou koji građani zaslužuju.
– Ima pomaka kada je riječ o otvorenosti dijaloga i većem prostoru za teme koje su dugo bile gurane pod tepih, ali i dalje prečesto svjedočimo podizanju tona, ličnim diskvalifikacijama i porukama koje više služe produbljivanju sukoba nego traženju rješenja. Poštovanje, dijalog i argumentovana razmjena mišljenja moraju biti standard političkog života, a ne izuzetak. I političari snose dio odgovornosti za povećanje tenzija u društvu, pa ako oni ne razumiju odgovornost koju nose i dozvole da rasprava u parlamentu, umjesto sukoba ideja, postane sukob dostojanstva, ne može se očekivati da društvo bude mirnije i tolerantnije. Ono što se govori u parlamentu ne ostaje samo u sali, taj ton se preliva u medije, na društvene mreže i u svakodnevni život. Zato je odgovornost svih nas veća nego što nekad želimo da priznamo – ukazala je Andrić.
Legitimna politička kritika, kako napominje, trebalo bi da bude oštra, ali usmjerena na odluke, rezultate, zakone i javnu odgovornost.
– Granica se prelazi kada politika prestane da kritikuje nečiji rad, a počne da ponižava čovjeka po ličnoj osnovi, po polu, porodici, identitetu ili kroz etikete koje služe samo da izazovu bijes i dodatne podjele. Građani od nas ne očekuju da svi budemo isti, nego da svi budemo odgovorni. Možemo imati ozbiljne političke razlike, ali ne smijemo normalizovati govor koji truje društvenu atmosferu. Parlament mora biti mjesto argumenta, a ne sukoba lične prirode i ponižavanja – naglašava Andrić.
Na putu ka ravnopravnosti ima još posla
Da bi žene na mjestima odlučivanja bile ravnopravno zastupljene, potrebno je da država napravi još nekoliko važnih koraka, smatra Andrić.
– Potrebno je da obezbijedi veću finansijsku podršku za politički rad žena i njihove kampanje, da uvede sistemsku obuku i mentorsku podršku za žene koje ulaze u politiku, da ih zaštiti od mizoginije, prijetnji i nasilja u javnom prostoru, i da na svim nivoima odlučivanja uvede transparentnija pravila izbora, imenovanja i napredovanja. Žene ne treba samo da budu prisutne, nego i da budu osnažene da odlučuju. Bez žena nema ni pune demokratije, i zato kvota od 40 odsto jeste važna. Ali bilo bi neozbiljno da se pretvaramo da će jedan broj sam po sebi riješiti sve – naglasila je Andrić, uz napomenu da PES i sada ima tri ministarke od ukupno pet pozicija u Vladi.
Umjesto velikih riječi, pokazati rezultate
Političari bi, smatra sagovornica, trebalo da donose odluke transparentnije, da pokažu da su funkcije i zapošljavanje zasnovani na znanju i odgovornosti, te da se vode time da bude manje tenzija i vrijeđanja, a više rezultata.
– Ne smatram da je povjerenje u institucije urušeno, ali sam sigurna da mora biti veće. To će se postići samo ako građani uvide da ih institucije čuju, da su pravila ista za sve i da odgovornost ne zavisi od partijske knjižice. Kada to ljudi prepoznaju, raste i povjerenje. Problem postoji, ali nije isti svuda i nije nerješiv. PES je za relativno kratko vrijeme opravdao povjerenje koje je dobio na izborima. Uradili smo više nego ijedna vlast do sada, posebno na ekonomskom osnaživanju društva, i uspjeli da postignemo istorijski rezultat na putu ka EU. Umjesto velikih riječi, građanima treba pokazati da institucije rade ozbiljno, predvidivo i u njihovom interesu. Povjerenje se ne postiže kampanjama, nego rezultatima – zaključuje Andrić.
Izvor: Dan