Otvarajući jučerašnje zasijedanje, poslanik PES-a Tonći Janović istakao je da se, kada je riječ o ustavnim promjenama, ne glasa za Vladu, vlast, opoziciju ili bilo koju političku partiju, već za strateški interes Crne Gore.
– Ove promjene ne mijenjaju karakter države. One idu u pravcu jačanja institucija, pravosuđa i svih onih standarda za koje smo se zalagali kada smo odlučili da želimo da idemo ka EU. Zato ne vidim nijedan racionalan razlog da bilo ko, ko se predstavlja kao proevropska opcija, bude prepreka ovom procesu. Ako smo godinama težili ka EU, sada je vrijeme da to pokažemo djelima, a ne riječima – kazao je Janović.
U tom kontekstu je poslanike pitao ko će preuzeti odgovornost ukoliko, zbog političkih kalkulacija, ugrozimo istorijsku priliku da Crna Gora postane članica EU.
– Ko će građanima objasniti da smo zakočili na putu ka EU. Ko će mladim ljudima objasniti da smo, zbog dnevnopolitičkih interesa i kalkulacija, prokockali milijarde eura i odložili njihove šanse da žive u evropskoj Crnoj Gori – rekao je Janović, zaključujući da bi svaki glas protiv ustavnih promjena bila izdaja Crne Gore i njenih strateških interesa.
Odgovarajući na to, poslanik DPS-a Nikola Milović konstatovao je da Crna Gora danas ne bi bila tu gdje jeste da upravo njegova partija, prije 25 godina, nije započela evropski put države.
– Evropske integracije stanuju u opozicionim klupama – kazao je Milović.
Poručio je i da je odgovornost za nastavak integracionog procesa na predstavnicima vlasti i na njihovom odnosu prema platformi koju je opozicija ponudila u cilju prevazilaženja institucionalne krize i deblokade evropskih integracija.
– Prije mjesec dana je većina dobila platformu. Mjesec dana nijesmo čuli ni jednu riječ o tome da žele da razgovaraju – kazao je Milović.
Poslanik SNP-a Bogdan Božović istakao je da izmjene Ustava nijesu mjera evropejstva, već odgovornosti prema građanima.
– Suština je da razdvojimo izvršnu od sudske vlasti, ako govorimo o Sudskom savjetu. U budućim sazivima nećemo imati ministra pravde, što znači da će biti lišen političkog uticaja. Na taj način stvaramo preduslove da sudije donose odluke na osnovu zakona i Ustava – kazao je Božović.
Komentarišući poruke predstavnika većine, poslanik DPS-a Oskar Huter ocijenio je kako se oni koji su do juče zaobilazili i ignorisali Ustav, sada predstavljaju kao njegovi najglasniji branioci.
– To nije promjena stava, već pokušaj da se izbriše sopstvena odgovornost – rekao je Huter.
Njegov partijski kolega Elvir Zvrko ocijenio je da je da su poslanici ustavnim promjenama trebali da se bave još u februaru i martu, ali da su predstavnici vlasti, umjesto toga, usvajali neustavne zakone o unutrašnjim poslovima i ANB-u.
Lider DNP-a Milan Knežević ocijenio je da je crnogorski ustav „životno djelo Ranka Krivokapića i najantisrpskiji dokument u istoriji Crne Gore“.
– Danas, 20 godina nakon donošenja Ustava, parlamentarna većina, okupljena oko glavnog vrača sa Ribnice Johana Satlera, igra vudu ples pokušavajući da podigne političkog zombija Ranka Krivokapića i na taj način još jednom puca i u Vuka Karadžića i u Miloša Crnjanskog i u Jovana Dučića, i u srpski jezik proglašavajući srpski narod tri puta genocidnim u ovom parlamentu, a Srbiju i SPC okupatorima – rekao je Knežević.
Dodao je i kako to ne bi bilo čudno da danas na pozicijama odlučivanja nema više Srba nego ikada ranije.
– Niti možemo ući u Hrvatsku, niti na Kosovo i Metohiju. Ako uđe, prebiju ga na Gazimestanu, stave u maricu i traže da skandira „Kosovo republjik“ i „Živio Aljbin Kurti“. I svi ovi Srbi iz Vlade i parlamenta ćute na nešto što se nije desilo ni u 20. vijeku, da su srpskim političarima zabranjeni ulazi u skoro sve zemlje regiona. I onaj koji je najveći Srbin, premijer Milojko Spajić ćuti dok prebijaju omladinu na Gazimestanu, ali i dok zabranjuju njegovim funkcionerima da uđu u Hrvatsku, a predsjednicima opština da uđu na Kosovo. Izgleda da je u Crnoj Gori srpski ćutati i što su vam fotelje veće i što dublje potanjate u njih kao Titanik, to više ćutite. Izgleda da fotelje oduzimaju moć govora. Bolje bi bilo da su nam, kad smo sjeli u fotelje, pokidali jezike i da su nas kastrirali da budemo evnusi i da mirno posmatramo kao alibi sve što se dešava srpskom narodu – kazao je Knežević.
Nezavisni poslanik Miodrag Laković istakao je kako bi neko ko ne poznaje kontekst pomislio da opozicija i nezavisni poslanici opstruiraju evropski put Crne Gore, a da je vlast zapravo ta koja usvaja zakone suprotne preporukama pravnih eksperata, nevladinih organizacija i Evropske komisije.
– Prije pola godine, prvi među vama, predsjednik Skupštine je govorio da je spreman da opoziciju nosi do Brisela. Rizikovali ste diskus herniju i povredu karlice. Nije vas bilo briga za posljedice, takva je bila vaša eurofanatičnost. Što se promijenilo od te spremnosti da nekoga nosite, da sada nijeste spremni ni da razgovarate sa opozicijom. Nijeste spremni za razgovor, jer ste skloni samo razgovorima kada se dogovarate između sebe i kada dogovarate pozicije – poručio je Laković.
Za riječ se potom javio poslanik PES-a Gordan Stojović, ocjenjujući da „neke odluke pripadaju politici, a ova istoriji“.
– U ponedjeljak pokazujemo da smo sposobni da donesemo odluke koje će biti važne ne samo za ovu godinu već i za naredne decenije – rekao je Stojović.
Na njegove navode je reagovao Laković, koji ga je pitao za stav o neglasanju za predložene kandidate za sudije Ustavnog suda“.
– Smatrate li da u paketu sa ustavnim promjenama treba da izaberemo i sudije Ustavnog suda – pitao je Laković.
Stojović je odgovorio da je deblokada Ustavnog suda bila jedna od prvih stvari koje je uradila ova većina, te da je EU svjesna u kom su stanju crnogorske institucije ranije bile.
U nastavku zasijedanja, poslanica PES-a Branka Marković podsjetila je da je za usvajanje ustavnih promjena neophodna dvotrećinska većina koju je, kako je rekla, moguće obezbijediti uz saradnju vlasti i opozicije.
Ona je ocijenila da opozicija ima pravo na svoj politički stav, ali i obavezu da građanima objasni jesu li njeni „dnevnopolitički interesi važniji od budućnosti države i milijardi eura, koje mogu biti uložene u razvoj Crne Gore“.
– Zato vas pozivam da dobro razmislimo kako ćemo se izjasniti u ponedjeljak, ko će glasati za ustavne promjene, ko će biti za svoju državu i za to da Crna Gora ide evropskim putem i da bude ravnopravna članica EU – poručila je Marković.
Poslanik Demokrata Duško Stijepović ocijenio je da je priča o promjeni Ustava zapravo „priča o spremnosti crnogorske opozicije da na djelu konačno pokažu da su za Crnu Goru u EU“.
– Ako glasaju za ustavne promjene možda neko u Crnoj Gori stekne utisak da su spremni da nekad nešto učine za opšte, pa dugoročno i za svoje političko dobro, a ne kao i uvijek za interes male šake ljudi koja stoji iza svakog njihovog poteza – rekao je Stijepović.
Komentarišući poruke većine da će se narednih dana vidjeti ko je za Crnu Goru i njeno članstvo u EU, poslanik DPS-a Mihailo Anđušić, ocijenio je da to govore ljudi koji ne vjeruju u evropske vrijednosti, koji bi vratili trobojku, otpriznali Kosovo i izašli iz NATO-a.
– Propalo se, kao što se i propalo, kad to slušamo – poručio je Anđušić.
Reagujući na ove navode, poslanik PES-a Miloš Pižurica Anđušića je podsjetio da je prije manje od mjesec glasao za smjenu vlasti u Podgorici sa onima koji su javno priznali da su ponosni što su učestvovali u napadu na Dubrovnik.
Odgovarajući na ove navode, Anđušić je Pižuricu podsjetio da predstavnici PES-a sa ljudima koji su jurišali na Dubrovnik sjede u Vladi i parlamentu.
– To su vam isti oni ljudi koji tvrde da je EU trula tvorevina. Vi sjedite sa ljudima koji su nam ovdje pričali da su vrhovnog državnog tužioca birali zbog ukopnih cipela – naveo je Anđušić.
Obraćajući se građanima, potpredsjednik Skupštine i poslanik Bošnjačke stranke Mirsad Nurković podsjetio je da se predložene ustavne promjene odnose na ukidanje imuniteta premijeru u ministrima u slučaju zloupotrebe službenog položaja, rješavanje položaja Centralne banke, te na Tužilački i Sudski savjet.
– Ovim ustavnim promjenama ćemo se dodatno zaštititi od partijskog uticaja u Sudskom savjetu, jer će se njihovim usvajanjem ministar pravde izuzeti iz Sudskog savjeta. Radi se o promjenama kojima ovaj Ustav, koji štiti Crnu Goru i sve njene tekovine i vrijednosti, ne pomjeramo u suprotnom smjeru. Ne narušavamo ništa što štiti interes Crne Gore. Ustavne promjene treba dodatno da ojačaju nezavisnost institucija u ovoj državi – kazao je Nurković.
Podsjetio je i da su predložene izmjene Ustava bile zahtjev međunarodnih partnera i da se njihovim usvajanjem ubrzava naš evropski put.
– Ukoliko se desi da ne obezbijedimo dvotrećinsku većinu za ove ustavne promjene, mi ćemo staviti moratorijum od godinu na naš integracioni proces. Vjerujem da u ovoj sali i u Vladi Crne Gore sjedi dovoljno odgovornih ljudi koji prepoznaju momenat u kome se danas nalazimo. Ovo danas nije stvar nadgornjavanja ko je bolji, a ko gori. Ovo je stvar odgovornosti prema budućnosti. Nemam nikakvih dilema da ovo treba da se usvoji i nijesam čuo nijedan argument koji je opovrgao potrebu ovih promjena. Mi smo danas u dilemi da li podržavamo ili ne podržavamo, ne put Crne Gore prema EU, nego jedni druge i u kojoj mjeri – naglasio je Nurković.
Opoziciji je sugerisao da ustavne promjene ne uslovljavaju svojim političkim zahtjevima.
– Zato što ste upravo vi otpočeli ovaj proces i ovo pripada vama. Apsolutno vam pripada da budete dio i ovih ustavnih promjena i evropskog puta Crne Gore – dodao je Nurković.
Kada je riječ o dogovoru između vlasti i opozicije, Nurković je ocijenio da do tog dogovora ne može doći ukoliko ne sjednu i ne razgovaraju.
– Ovo je poruka i za opoziciju i za vlast. Ne možemo o ozbiljnim stvarima razgovarati preko medija, jer tako nikada nećemo doći do rješenja. Pozivam da se nakon prvog glasanja sjedne i razgovara o svim temama. Preko medija se nikad niko dogovorio nije, tako nećemo doći do rješenja – zaključio je Nurković.
Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić ponovio je raniji stav te partije.
– Neophodno je da vidimo postoji li spremnost za dogovor o principima i uslovima koji će omogućiti povratak redovnog i demokratskog funkcionisanja institucija Crne Gore. Tek nakon toga biće moguće donijeti odluku o određenim pojedinačnim pitanjima, uključujući i izmjene Ustava. Dakle, mi smo na crti, ruka je ispružena. Na vama je da uzvratite istom mjerom. Vi ste na potezu. Očekuje se vaša afirmativna akcija. Ako ne budete spremni, snosićete odgovornost za sve što dolazi – poručio je Nikolić.
U raspravu se potom uključio i predsjednik Skupštine Andrija Mandić, ističući da je parlamentarna većina konstruktivna i da imaju vremena do ponedjeljka da usaglase sve što je neophodno kako bi obezbijedili dvotrećinsku većinu za promjene Ustava.
– Kolege, ostala su nam još dva dana do glasanja. Gotovo sam uvjeren da će parlamentarna većina pozitivno odgovoriti na realne zahtjeve u platformi koje je ispostavila opozicija. Nemamo dvije trećine ako vi nijeste sa nama, ali ni vi koji sa nama činite dvije trećine nemate pravo da ucjenjujete parlamentarnu većinu i da tražite da se svi vaši zahtjevi moraju ispuniti. Taj kompromis između većine i manjine mora da bude na radost i jednih i drugih. Uvjeren sam da ćemo u ova dva dana postići dogovor i siguran sam da ćemo u ponedjeljak imati dvotrećinsku većinu, da ćemo izglasati prijedloge za promjenu ustava, da ćemo se u najkraćem mogućem roku izjasniti o amandmanima i da ćemo do 1. septembra imati treće glasanje vezano za izmjene Ustava – poručio je Mandić.
On je, kako je dodao, uvjeren da ćemo „u bratskom dogovoru naći odgovore i za trobojku i za srpski jezik“.
– Ali strpljivo, pametno i pronalazeći kompromise – kazao je Mandić.
Raspravu je zaključio potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica, poručujući da je vrijeme za dogovor u vezi opšteg dobra.
– U interesu je svih naših građana da, bez obzira na nacionalne, vjerske i bilo koje druge pripadnosti i posebnosti, budu ojačani ulaskom u EU. Sa ulaskom u EU svaki će građanin imati veći stepen zaštite svojih prava. Neće nas štititi samo naše sudstvo, štitiće nas i evropski sud. Ovo je sudbonosan trenutak. Pred nama je šansa koju ne smijemo ispustiti i prokockati. Možemo se inatiti, ali nemamo pravo da to radimo na račun građana – zaključio je Koprivica.
Što nalaže procedura?
Prvo glasanje o prijedlozima za izmjenu Ustava, kako je ranije najavio predsjednik Skupštine Andrija Mandić, biće održano u ponedjeljak i tim glasanjem trebalo bi da bude otvorena procedura za promjenu najvišeg pravnog akta.
Međutim, za otvaranje te procedure neophodna je dvotrećinska većina, odnosno glasovi najmanje 54 poslanika.
U zavisnosti od ishoda tog prvog glasanja zavisiće i izrada nacrta amandmana za čije je usvajanje, takođe, neophodna dvotrećinska većina.
U slučaju da nacrt bude usvojen, slijedi javna rasprava u trajanju od najmanje mjesec, nakon čega je predviđeno glasanje o konačnim amandmanima za čije je usvajanje opet potrebna dvotrećinska većina.
Vlast, koju trenutno čine PES, NSD, Demokrate, Bošnjačka stranka, SNP, Albanski forum i Albanska alijansa, raspolaže sa 47 poslaničkih mjesta u parlamentu, odnosno za sedam manje od neophodna 54 glasa.
Izvor: Pobjeda
